Lars Svendsen: Filozofija slobode

Knjige koje ne čitam, a trebala bih:  Lars Svendsen. Filozofija slobode

 Knjiga je do mene došla preko bloga Tamoiovde, pa je sve što ću napisati samo sažetak sažetka sažetka i služi samo kao upućivanje ka knjizi, za one koji nisu lijeni kao ja.

O toleranciji:

(tolerantia, lat.= trpjeti, izdržati nešto)

Da bi nešto tolerirao, čovjek prvo prema tome mora imati negativan stav, zatim mora imati moć da se protiv toga (iz)bori, te na kraju mora odlučiti da to ne učini.

Kako je rekao Voltaire:  Ne slažem se ni s jednom rječju koju si izgovorio, ali ću do smrti braniti tvoje pravo da ih izgovoriš.“

A ja bih samo dodala: ne hvalite se toleriranjem nekih različitosti, jer to vas odaje, podrazumijeva da prema tome što tolerirate imate negativan stav. Što znači, istinska jednakost invalida, homoseksualaca, sirotinje, svih manjina počet će onda kad, na primjer, gledamo film u kojemu je glavni lik invalid/ homoseksualac/ siromah/ manjinac, a da film nije o tome, nego je običan ljubavni ili krimić ili komedija.

 O liberalnoj demokraciji:

Liberalne demokracije nikad ne dostižu apsolutnu ravnotežu, jer sadrže pojedince i skupine s različitim interesima koji pokušavaju kontrolirati društvo u sladu s tim interesima. To smo doživjeli, poslije svih izbora, u državi i u poduzećima.

 O tradiciji i samoostvarivanju:

Tradicionalna društva ljudima pružaju nedvosmislenu definiciju onoga čime bi se trebali baviti. Tradicija ograničava izbor, ali pripadnici tradicionalnog društva najčešće imaju malo znanja o drugačijoj vrsti života. U takvim društvima ima manje slobode, ali je jednostavnije pronaći smisao života, jer ga čovjek ne mora sam tražiti, zadan mu je.

U modernome društvu, za razliku od tradicionalnoga, kontekst je pluralističkiji odnosno fragmentiraniji, a moderni čovjek pripada znatno većem broju skupina od predmodernog: može biti istodobno građanin Norveške, dijete vijetnamskih emigranata, fizičara, kreacionist, demokrat, ljubitelj heavy metala, homoseksualac i filatelist. Ako sam dobro shvatila, sve su to mogućnosti koje moderno društvo, za razliku od tradicionalnoga, dopušta i sve pridonose identitetu pojedinca. Zato moderni čovjek sve teže odlučuje kakvim bi životom želio živjeti, što bi i kakav bi on sam trebao biti. Nema tradicije koja će mu to narediti. Zato je obuzet samoostvarivanjem i najčešće ne uspijeva u potrazi za sobom.

Luta izgubljen. A da Svendsen živi „na ovim prostorima“, vjerujem da bi razmotrio i što se događa u društvima u kojima je sraz tradicionalnoga i modernoga došao prenaglo (utakmice, gay prideovi, referendumi u ime obitelji, zdravstveni odgoj…).

 Identitet i smisao

Aristotel tvrdi da nitko ne može izbjeći ponašanje u skladu sa svojim karakterom, ali se Svendsen poziva na Harryja Frankfurta  koji eksplicitno  odbija aristotelovsku teoriju i tvrdi da čovjek mora preuzeti odgovornost za svoj karakter i postupke koji iz njega proizlaze, jer smo svoj karakter djelomično sami oblikovali.

Evo kako izvodi zaključak da odgovornost nije stvar karaktera:

Početak je u skladu s Aristotelom: kad se čovjek zanima za nešto, cijeni to nešto i kad prihvati da je to izraz onoga što on jest, tada on izgrađuje sebe kao osobu. Samo ako neke stvari tražimo radi njih samih, sve ostalo imat će smisao. Brigom o nečemu svijet postaje smislen a život dobiva cilj. Ako, na primjer, dobrovoljno pomažem životinjama kojima treba udomljavanje, to je samo po sebi pohvalno. Ali se time mogu baviti iz dva razloga: zato što vidim da je životinjama potrebna pomoć ili zato što sebe želim smatrati čovjekom koji pomaže životinjama. S obzirom na našu sklonost samoobmani, lako možemo skliznuti s jednoga u drugo, ali je velika razlika između postupka izvedenog iz jednog i iz drugog razloga: u prvom slučaju u središtu je pažnje objekt mog zanimanja, a  u drugom sam to ja sam.

O moralu i smislu

Kapo u koncentracijskom logoru, koji vodi najnemoralniji mogući život, može biti predan svom poslu i živjeti savršeno smisleno. Ali i biti moralan je samo po sebi oblik smislenog života: čak i ako takav život nije nužno smisleniji od nemoralnog, ipak je u moralnom smislu bolji. Frankfurt tvrdi da je veza između moralnih vrijednosti i smislenog života znatno precijenjena, a Svendsen se slaže da se ne mogu sve vrijednosti podrediti moralu niti se na njega reducirati: na primjer, umjetničko djelo, koje može imati nisku ili negativnu moralnu a visoku estetsku vrijednost. Štoviše, prekoračenje morala može predstavljati estetsku snagu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Oglasi

O autoru vesna

Zemljanka, ljudska vrsta, ženski rod. Imam dvoje mladunaca. Objavila dva romana. Radim kao urednica obiteljskih filmova na tv. Imam nekoliko nedovršenih rukopisa. Ne živim od pisanja, ni od plaće, nego od dopuštenih a neželjenih minusa. Nisam član nijednog društva (književnika, pisaca, novinara) i nijedne udruge (čak ni sindikata) osim udruge Franak. Ne žalim se što sam zbog kredita u švicarcima pala u bijedu i neizvjesnost, naprotiv, zahvalna sam (Univerzalnoj inteligenciji, Bogu, onome tko me projicirao...) što sam dobila nevolju koju mogu podnijeti, a ne nešto čega me je strah.
Ovaj unos je objavljen u Knjige koje (ne)čitam. Bookmarkirajte stalnu vezu.

6 odgovora na Lars Svendsen: Filozofija slobode

  1. Šta bi tek bilo da si čitala?

    Sviđa mi se

    • vesna napisao:

      🙂 ovo je smješko :-)))))) ovo je smijeh.; a kako je glasan i dug smijeh?
      Obožavam ljude koji me nasmiju, a iz virtualnog svijeta to ste uvijek ti i Labilna!

      Sviđa mi se

  2. Ligia Luckhurst napisao:

    U pitanju zivotinja; globalno gledajuci nije bitno zasto pomazes zivotinjama. to je bitno samo tebi. Globalno, bitno je da se zivotinjama pomaze.

    Sviđa mi se

  3. vesna napisao:

    Globalno, to je bitno i kad pomažeš ne-životinjama,na primjer, prosjacima, pa ipak, meni je važno dak sebe uhvatim da to radim radi toga što želim biti čovjek koji pomaže prosjacima, duša mi je puna mene. Malo karikiram, ali tako nekako

    Sviđa mi se

  4. LaBiLnA napisao:

    Ja ću prestati sa vama da se družim. Samo nešto čitate. I imate stav i mišljenje o svemu. Moji stavovi se menjaju kako duva vetar, a mišljenje i brže od toga. Pokvarićete me! Dole bando čitalačka! 😀 😛

    Sviđa mi se

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s